[1] Nabrojati i kratko opisati osnovne funkcije digitalnog računara.

[2] Nacrtati šemu Fon Nojmanovog računara i objasniti funkcije komponenata.

[3] Šta definiše generacije računara? Kratko dati pregled generacija računara.

[4] Tabelom istinitosti pokazati logičku funkciju konjukcije.

[5] Tabelom istinitosti pokazati logičku funkciju disjunkcije.

[6] Tabelom istinitosti pokazati logičku funkciju negacije.

[7] Tabelom istinitosti pokazati logičku funkciju ekskluzivne disjunkcije.

[8] Ispisati De Morganovu teoremu.

[9] Ispisati zakone asocijativnosti i distributivnosti operacija konjukcije i disjunkcije.

[10] Definisati funkcionalno kompletan skup logičkih kola. Dati jedan primjer takvog skupa.

[11] Skicirati šeme logičkih kola NAND, NOR, XOR i tabelama istinitosti pokazati njihovo funkcionisanje.

[12] Konstruisati logička kola AND, OR, NOT koristeći samo logičko kolo NAND.

[13] Konstruisati logička kola AND, OR, NOT koristeći samo logičko kolo NOR.

[14] Opisati postupak konstruisanja logičkog kola na osnovu tabele istinitosti metodom sume produkata.

[15] Skicirati grafik koji pokazuje Murov zakon. Šta nam on govori?

[16] Kakav je odnos, kako vrijeme teče, porasta brzine logičkih kola i brzine elemenata memorije? Šta nam to govori u svjetlu performansi sistema?

[17] Koji se sve postupci mogu izvesti na procesoru kako bi mu se povećala brzina?

[18] Kakav je uticaj ulazno-izlaznih uređaja na performanse sistema?

[19] Kako gušće pakovanje elemenata procesora (po Murovom zakonu) utiče na performanse sistema?

[20] Kako frekvencija  generatora takta utiče na performanse sistema?

[21] Šta je RC kašnjenje i kako utiče na performanse sistema?

[22] Definisati latenciju memorije. Kako ta pojava utiče na performanse sistema?

[23] Šta je protočna obrada?

[24] Kako protočna obrada utiče na performanse sistema? Skicirati.

[25] Kako keš memorija utiče na performanse sistema?

[26] Koji razlog, u svjetlu performansi sistema, može da nas opredijeli za primjenu više prostijih procesora umjesto jednog veoma složenog?

[27] Ispisati izraz za izračunavanje prosječnog broja instrukcija po ciklusu. Objasniti značenja simbola.

[28] Kako frekvencija pristupanja memoriji utiče na performanse sistema.

[29] Koja četiri ključna sistemska atributa utiču na performanse sistema?

[30] Ispisati Amdalov zakon. Šta nam ovaj zakon govori?

[31] U kom slučaju, po Amdalovom zakonu, nije korisna upotreba višeprocesorskog računara za paralelnu obradu?

[32] Ispisati Litlov zakon. Šta nam ovaj zakon govori?

[33] Šta je poziciona vrijednost cifre u brojnom sistemu? Ispisati pozicione vrijednosti prvih n cifara  cijelog broja u binarnom brojnom sistemu.

[34] Ispisati pozicione vrijednosti prvih n decimala broja manjeg od 1, zapisanog u binarnom brojnom sistemu.

[35] Kako se najlakše konvertuje binarna vrijednost u heksadecimalnu?

[36] Koji se problemi javljaju kod zapisa negativnog cijelog binarnog broja vodećom cifrom koja predstavlja znak? (podsjećanje: ako je prva cifra u zapisu binarnog broja jednaka 1, broj je negativan).

[37] Kako se računa vrednost komplementa dvojke za binarni broj? Koja je funkcija ovog računa?

[38] Nacrtati šemu jednobitnog sabirača sa prenosom i tabelom istinitosti pokazati ispravan rad.

[39] Skicirati raspored bita u zapisu realnog binarnog broja u pokretnom zarezu. Objasniti funkcije i značenja grupa bita u ovom zapisu.

[40] Ako binarni broj zapisujemo sa m  bita mantise i e bita eksponenta, koji je najmanji negativan broj koji se može zapisati ovim načinom? Odgovor dati u dekadnom zapisu (znak broja definiše vodeći bit, dakle ukupna dužina zapisa je m+e+1 bita).

[41] Ako binarni broj zapisujemo sa m  bita mantise i e bita eksponenta, koji je najveći negativan broj koji se može zapisati ovim načinom? Odgovor dati u dekadnom zapisu (znak broja definiše vodeći bit, dakle ukupna dužina zapisa je m+e+1 bita).

[42] Ako binarni broj zapisujemo sa m  bita mantise i e bita eksponenta, koji je najveći pozitivan broj koji se može zapisati ovim načinom? Odgovor dati u dekadnom zapisu (znak broja definiše vodeći bit, dakle ukupna dužina zapisa je m+e+1 bita).

[43] Ako binarni broj zapisujemo sa m  bita mantise i e bita eksponenta, koji je najmanji pozitivan broj koji se može zapisati ovim načinom? Odgovor dati u dekadnom zapisu (znak broja definiše vodeći bit, dakle ukupna dužina zapisa je m+e+1 bita).

[44] Definisati elemente procesora. Kratko opisati njihove funkcije.

[45] Detaljno opisati fazu FETCH instrukcijskog ciklusa.

[46] Detaljno opisati fazu DECODE instrukcijskog ciklusa.

[47] Detaljno opisati fazu EXECUTE instrukcijskog ciklusa.

[48] Detaljno opisati fazu STORE instrukcijskog ciklusa.

[49] Ispisati nazive i uloge najvažnijih procesorskih registara.

[50] Šta su prekidi? Koje vrste prekida postoje?

[51] Šta je ciklus prekida? Opišite njegovo funkcionisanje.

[52] Skicirati instrukcijski ciklus koji uključuje i ciklus prekida.

[53] Šta su višestruki prekidi? Kako se njima upravlja?

[54] Definisati sabirnicu. Koje vrste sabirnica postoje?

[55] Opisatu funkciju i faktore performansi upravljačke sabirnice.

[56] Opisatu funkciju i faktore performansi adresne sabirnice.

[57] Opisatu funkciju i faktore performansi sabirnice za podatke.

[58] Koji se problemi javljaju kod primjene rješenja jedne fizičke sabirnice?

[59] Kako se konstruišu sabirnice boljih performansi u odnosu na rješenje zasnovano na jednoj fizičkoj sabirnici?

[60] Šta je arbitriranje sabirnicom? Kako se realizuje?

[61] Šta je osnovna funkcija radne memorije?

[62] Opisati dvije tehnologije realizacije radne memorije.

[63] Šta je adresiranje instrukcije?

[64] Šta je adresiranje operanda?

[65] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda implicitnog adresiranja.

[66] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda neposrednog adresiranja.

[67] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda direktnog adresiranja.

[68] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda relativnog adresiranja.

[69] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda indeksiranog adresiranja.

[70] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda adresiranja primjenom baznih registara.

[71] Objasniti princip rada, dati primjer instrukcije i upotrebe metoda adresiranja primjenom segmentnih registara.

[72] Objasniti pojam mikroprogramiranja.

[73] Koji tipovi mikroinstrukcije postoje?

[74] Detaljno opisati funkciju upravljačke jedinice.

[75] Koje su specifičnosti mikroprogramirane upravljačke jedinice?